SLOVENCI U HRVATSKOJ

SLOVENCI U HRVATSKOJ

Slovenci u hrvatskom ustavu

U takozvanom Božićnom ustavu iz 1990. godine, u temeljnim je načelima pisalo da je Republika Hrvatska država hrvatskoga naroda i pripadnika manjina koji su njeni državljani, a to su Srbi, Muslimani, Česi, Slovaci, Talijani, Mađari, Židovi i drugi.

U jesen 1997. godine počeo je postupak za promjenu hrvatskoga Ustava. Početkom studenoga, hrvatski je predsjednik dr. Franjo Tuđman, između ostalog predložio da bi se izostavilo poimenično nabrajanje manjina. Tom prijedlogu usprotivilo se mnogo zastupnika, pa se činilo da će taj dio Ustava ostati nepromijenjen. No baš prije glasovanja 12. prosinca 1997. na saborskim se klupama našao novi prijedlog dopune kojeg su pripremila trojica zastupnika: predstavnik Talijana dr. Furio Radin, predstavnik Mađara Sandor Jakab i predstavnik Čeha i Slovaka Njegovan Starek. U skladu s tom dopunom, nabrajanje manjina u Ustavu bi ostalo, ali bi se izbrisali Muslimani i Slovenci a dodali Austrijanci, Nijemci, Rusini i Ukrajinci. I takav je prijedlog – dakle s nabrojenih deset narodnosti i bez Slovenaca – na kraju u Saboru dobio dvotrećinsku potporu. To se dogodilo samo nekoliko minuta nakon službenog posjeta slovenskoga premijera dr. Janeza Drnovšeka u Zagrebu, kad je bilo potvrđeno prisno prijateljstvo između država!

Mjerila prema kojima su iz novog Ustava ispali Slovenci, sve do danas ostala su tajna: ako se radi o načelu autohtonosti, nije jasno zašto su Slovenci i Muslimani 1990. godine prigodom prihvaćanja prvoga Ustava, bili manjina a 1997. to više nisu bili. Ako se radi o načelu brojnosti,onda su upitne sve četiri »dodane« manjine. Argument reciprociteta »pada« već kod Srba, budući da njihova matična država, Savezna republika Jugoslavija 1997. godine nije priznavala hrvatsku manjinu.

Osamnaestoga prosinca 1997. o novim okolnostima u kojima su se našli Slovenci u Hrvatskoj, raspravljala je slovenska vlada i Državni zbor tj, slovenski parlament. Vlada je prihvatila sljedeće zaključke: od Hrvatske će zatražiti pojašnjenja i jamstva da se razina zaštite i potpore Slovencima u Hrvatskoj neće smanjiti, Vlada će i dalje moralno i materijalno podupirati Slovence u Hrvatskoj u njihovom nastojanju da očuvaju karakteristike naroda i vrednote te da si u okviru pravnoga reda Hrvatske osiguraju odgovarajuću zaštitu.

Godine 1997. zastupnik dr. Furio Radin najavio je da će s kolegom Njegovanom Starekom pokrenuti postupak za vraćanje slovenske manjine u Ustav. Sabor o toj inicijativi nikad nije raspravljao. Hrvatska Vlada je priopćila da se ustavnim promjenama manjinski položaj Slovenaca nije pogoršao i da će pripadnici svih manjina, i onih koje nisu navedene u Ustavu, imati ista prava u skladu s najvišim svjetskim mjerilima. Takvo stajalište potvrdilo je i vijeće za obranu i nacionalnu sigurnost. Na posljetku, ministarstvo vanjskih poslova najavilo je da će u najkraćem roku u Ljubljanu dostaviti prijedlog dvostranog sporazuma o uzajamnoj zaštiti manjina, kakvoga je Hrvatska već sklopila s Italijom i Mađarskom. Kasnije (nakon sastanka ministara vanjskih poslova dr. Borisa Frleca i dr. Mate Granića u Otočcu u siječnju 1998. godine) se pokazalo da bi za Ljubljanu i Zagreb bila prihvatljivija deklaracija koja bi samo načelno potvrdila spremnost obiju država da u postupanju s manjinama dosljedno poštuju najviša europska načela.

Nakon parlamentarnih i predsjedničkih izbora početkom 2000. godine u Hrvatskoj se u cijelosti promijenila vlast. U predizbornoj kampanji hrvatski državljani slovenske nacionalnosti čuli su mnoga obećanja, da će im nepravda nanesena za vrijeme vladavine HDZ-a biti popravljena. No, to se nije dogodilo!

Devetog studenoga 2000. godine, Hrvatski sabor prihvatio se ustavnih promjena. Cilj: polupredsjednički politički sustav promijeniti u parlamentarni. Predsjednik kluba nacionalnih manjina dr. Furio Radin tom je prigodom podnio amandman za povratak Slovenaca u Ustav. Međutim, jedini koji je prijedlog podupro bio je zastupnik IDS-a Damir Kajin, koji je brisanje Slovenaca iz Ustava označio hrvatskom nacionalnom sramotom. O prijedlogu dopune zastupnici uopće nisu glasovali. Predsjednik Vlade Ivica Račan zaplet je pojasnio riječima da je Vladina šestorka zaključila da neće posezati u preambulu Ustava, jer bi to za sobom povuklo mnoga druga pitanja, a što Vlada ne želi.

Samo četiri mjeseca kasnije, 28. ožujka 2001. zastupnici Hrvatskoga sabora izglasali su još jedne ustavne promjene. Ovaj put ukinuli su Županijski dom parlamenta. Još jednom se ponovila stara priča! Zastupnici IDS-a i predstavnik nacionalnih manjina dr. Furio Radin predlagali su vraćanje Slovenaca u preambulu Ustava. Vlada je prijedlog odbila, no zastupnik Damir Kajin zahtijevao je glasovanje. Prijedlog je poduprlo samo 20 zastupnika.

I Vlada Ive Sanadera u razdoblju od 2004.  do 2008. glede toga pitanja nije prihvatila nikakve promjene. Nakon oblikovanja druge Sanaderove vlade početkom 2008. godine, dolaze signali da bi ustavne promjene pogodne za Slovence u Hrvatskoj mogle biti moguće.

Istina je da Slovenci u Hrvatskoj u svakodnevnom životu brisanje iz ustava ne osjećaju. Istina je i to da im je 1996. godine vlast uzela nešto što su već imali.

Hrvatski sabor je 16. lipnja 2010. godine slovensku nacionalnu manjinu ponovno uvrstio u nacionalne manjine u preambuli Ustava Republike Hrvatske.

Slovenci u Hrvatskoj

Unatoč zakonskoj zaštiti i stvarnim manjinskim pravima, broj Slovenaca u Hrvatskoj iz godine u godinu pada.

U Hrvatskoj je 2011. godine živjelo 10.517 Slovenaca, što je više nego dva puta manje – koliko ih je bilo 1991. godine i 2656 manje nego 2001. godine, pokazuje popis stanovništva hrvatskoga zavoda za statistiku iz 2011. godine. Prosječan Slovenac u Hrvatskoj je star 59,7 godina i Slovenci su u prosjeku najstarija narodna zajednica u državi.

2001. godine u Hrvatskoj je bilo 13.173 Slovenaca a 1991. godine 22.376. Prema rezultatima popisa stanovništva iz 2011., Slovenci predstavljaju 0,25 posta stanovništva Hrvatske. Slovensko državljanstvo ima 1999 osoba, za 9220 stanovnika Hrvatske, slovenski jezik je materinji jezik.

Najviše Slovenca živi u Zagrebu - 2132, što je osjetno manje nego 2001. godine kada je u hrvatskoj prijestolnici živjelo 3225 Slovenaca. U primorsko-goranskoj županiji živi 2300 Slovenaca, dok ih je 2001. godine bilo 2.883. Manje Slovenaca ima i u hrvatskoj Istri, i to 1793 za razliku od 2001. godine kada je tamo živjelo 2.020 Slovenaca.

Najmanje Slovenaca živi u požeško-slavonskoj županiji i to 35, a manje od 100 ih ima u vukovarsko-srijemskoj, brodsko-posavskoj, virovitičko-podravskoj, koprivničko-križevačkoj i ličko-senskoj županiji.